Beograd, 06.12.2013. – Da lizing industrija predstavlja izuzetno bitnu podršku ukupnim evropskim investicijama, ne samo kao način finansiranja, već kao alat za budući rast i razvoj govori i činjenica da su joj sa preko 250 milijardi eura novih investicija tokom 2012. godine potpomogle lizing kompanije Evrope. Izuzetan doprinos lizing industrije dale su privrede Nemačke, Francuske i Velike Britanije. Zemlje Mediterana i Balkana u najvećem broju beleže pad novih plasmana u lizingu po svim kategorijama. Slične tendencije beleže se i u 2013 godini. Medjutim, inovacijama, optimizacijom troškova i diversifikacijom izvora finansiranja, lizing tržište Evrope, ima prostor za oporavak u narednom periodu. Sa plasmanima izmedju 250 i 300 miliona eura, nekoliko godina unazad, lizing tržište Srbije predstavlja 0,1% lizing tržišta Evrope. Smanjeni obim poslovanja, kao i smanjena likvidnost privrede uopšte, odražava se i na poslovanje lizing kompanija u Srbiji. Ipak, danas treba naglasiti da je prosečna stopa nenaplaćenih potraživanja u lizing industriji izmedju 13 i 15% , što je daleko niže nego prosečna stopa nenaplaćenih potraživanja u bankarskom bankarskom sektoru koji u ovom trenutku prelaze 25%. Ovaj podatak ukazuje na kvalitet plasmana lizing industije i važnost uloge vlasništva nad predmetima finansiranja, kod merenja rizika koje lizing kompanije preuzimaju na sebe. Budući razvoj lizing industrije direktno zavisi od brzine i stepena oporavka privrede Srbije. Oporavkom privrede povećavaju se investicije, a lizing predstavlja najadekvatniji instrument za podršku privrednim aktivnostima. Uz potencijalne promene poreske regulative i inovacije u pružanju usluga, stvara se novi prostor za razvoj celokupne branše.

INOVACIJE. INOVACIJE. INOVACIJE.
Inovacije predstavljaju nešto potpuno novo i značajno bolje od onoga što sada imamo u lizingu. Prostor za inovacije postoji u kanalima prodaje, u marketingu, u cenovnim modelima, u IT sistemima. Smatram da je potrebno pronaći dodatnu energiju i u zaposlenim, koja će biti usmerena na stvaranje novih vrednosti , a ne za opravdavanje potencijalnih gubitaka teškom ekonomskom situacijom.„Srbija je uvek bila kultura u kojoj se forsiralo vlasništvo nad imovinom. Pogledajte svet. Sve više se zagovara korišćenje i pristup imovini, a sve manje vlasništvo nad imovinom. 52% Amerikanaca je rentiralo, pozajmilo ili uzelo na lizing imovinu od drugih ljudi ili kompanija. 83% njih kaže da bi to ponovo uradilo. Preko 3,5 milijardi dolara će se ove godine u svetu prihodovati samo od iznajmljivanja. Danas u svetu postoje platforme na kojima svaki pojedinac može ponuditi svoje vozilo na kratkoročni zakup turistima koji planiraju do posete njihov grad na nekoliko dana. Da li možemo da zamislimo takvu Srbiju? Da li možemo da zamislimo da firme i pojedinci u Srbiji, masovno, iznajmljuju jedni drugima imovinu, opremu, znanje, usluge? Sve je to moguće i predstavlja ozbiljnu finansijsku uštedu za svako preduzeće.“ zaključuje g. Tričković.